O Hrvatskoj

Zemljopisna obilježja

Hrvatska je smještena na jugoistoku Europe, na dodiru Sredozemlja, srednje i jugoistočne Europe. Nalazi se između 42° 23’ i 46° 33’ sjeverne zemljopisne širine, te 13° 30’ i 19° 27’ istočne zemljopisne dužine. Važnost zemljopisnoga položaja Republike Hrvatske povećava Jadransko more kao dio Sredozemnoga mora koji prodire najdublje i najsjevernije prema srednjem dijelu europskoga kontinenta.

Prostor Hrvatske dijeli se na tri prirodno-zemljopisne cjeline ili regije:

• nizinska ili panonska prirodna regija (obuhvaća 55% teritorija i 66% stanovništva) 
• primorska ili jadranska prirodna regija (obuhvaća 31% teritorija i 31% stanovništva) 
• gorska prirodna regija (obuhvaća 14% teritorija i 3% stanovništva).

Hrvatska ima:

• jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine), 
• pošumljene planine u Lici i Gorskome kotaru, što spada u Dinaride, 
• kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra,sjeverno Primorje i Dalmacija),
• Površina obalnoga mora: 33.200 km2
• Površina kopna i mora: 89.810 km2
• Ukupna gospodarska površina: 113.680 km2
• Dužina kopnenih granica: 2.028 km
• Dužina obale: 5.835 km
• Dužina obale kopnenog dijela: 1.777 km
• Dužina obale na otocima: 4.058 km
• Broj otoka: 1246

Hrvatska ima 122 grada i 416 općina. Važniji gradovi u Hrvatskoj su: Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Sisak, Knin, Gospić, Šibenik, Slavonski Brod, Mali Lošinj, Vukovar...

U Hrvatskoj ima osam nacionalnih parkova: NP Brijuni, NP Kornati, NP Krka, NP Mljet, NP Paklenica, NP Plitvička jezera, NP Risnjak, NP Sjeverni Velebit.

Parkovi prirode u Republici Hrvatskoj su: PP Biokovo, PP Kopački rit, PP Lonjsko polje, PP Medvednica, PP Papuk, PP Telašćica, PP Velebit, PP Vransko jezero, PP Učka, PP Žumberak – Samoborsko gorje, PP Lastovsko otočje.

Klima

Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu sredozemna (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu subsredozemna (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu.

Prosječna temperatura u unutrašnjosti iznosi u siječnju od 0°C do 2°C, u kolovozu od 19°C do 23°C, a u primorju u Siječnju od 6°C do 11°C, u kolovozu od 21°C do 27°C.

S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 22°C do 25°C.

Biljni svijet

Flora Hrvatske broji ukupno 4275 biljnih vrsta i 1072 podvrste. Prema broju vrsta po površini, Hrvatska zauzima treće mjesto u Europi, što uvelike govori o biljnom bogatstvu naše države. Oko 6,5% hrvatske flore endemično je (346 svojte). Najpoznatiji hrvatski endem svakako je velebitska degenija.

Stanovništvo

U Hrvatskoj je prema popisu stanovništva iz 2001. živjelo 4.437.460 stanovnika. Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine Hrvati (89,6%), 88% je katolika, 4,42% pravoslavaca i 1,28% muslimana.

Hrvatski jezik službeni je jezik Republike Hrvatske.

Jadransko more

Jadransko je more ogranak Sredozemnoga mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskoga poluotoka te Apeninsko gorje od Dinarskoga gorja. Površina mu iznosi 138 595 km2, duljina 738 km, prosječna širina 159,3 km, prosječna dubina 173 m. Akvatorij istočne obale Jadranskoga mora od poluotoka Savudrije na zapadu do poluotoka Prevlake na njenom jugoistočnom dijelu pripada teritoriju Republike Hrvatske. Taj prelijepi dio prirode s obalnom linijom od 5790 km ubraja se u najrazvedenije obale na svijetu.

Hrvatski otoci obuhvaćaju gotovo sve otoke istočne obale Jadrana i njegova središnjega dijela, čineći drugo po veličini otočje Sredozemlja. Ima ih 1246.

Ime Jadranskoga mora postoji još od antičkih vremena. Na latinskome jeziku glasilo je Mare Hadriaticum.

Ime vjerojatno potječe od grada Adrije ili Hadrije, što je bio naziv samo za sjeverni dio zaljeva. Poslije je počelo označavati cijeli zaljev.

Jadransko more pretežno je plitko. Sjeverno od Pule dubina mu ne prelazi 50 m, a sjeverno od Zadra 100 m (taj prostor je za vrijeme ledenoga doba bio na kopnu). U južnom dijelu Jadranskoga mora nalazi se udubina u kojoj dubine naglo padaju (najveća dubina je 1233 m).

Salinitet mora iznosi 38‰, što je više od svjetskog prosjeka.

Jadran je relativno toplo more – temperatura mu se kreće se od 22°C do 25°C ljeti i od 5°C do 15°C zimi. Morske struje u Jadranskom moru tople su te teku uz hrvatsku obalu od juga prema sjeveru, a uz talijansku od sjevera prema jugu. Morske mijene nisu pretjerano izražene.

Hrvatska obala Jadranskoga mora smatra se najčišćim morem u Europi.

Od vjetrova najpoznatiji su:

• bura, koja donosi hladnoću, 
• jugo, koje donosi vlagu te 
• maestral, koji ublažuje ljetne sparine.

Jadransko more obiluje biljnim i životinjskim svijetom. Nastanjuju ga brojne vrste riba, sisavaca, mekušaca, rakova, bodljikaša, planktona, algi, spužvi i drugi organizmi. Zbog svega toga Jadransko more pruža velike mogućnosti za razvoj turizma i ribarstva.

Podmorje

Hrvatsko podmorje skriva više od 116 registriranih i opisanih ronilačkih destinacija koje uključuju prizore antičkih jedrenjaka i koraljnih livada na okomitim podvodnim zidovima, morskih špilja i olupina ratnih brodova nastanjenih plovama riba.